(Ahlul Bejt Novinska Agencija) - Kritike na račun kršenja ljudskih prava u Bahreinu, unatoč postojanju informativne cenzure na zapadu, toliko su postale izražene da ih nije moglo zanemariti ni Vijeće za ljudska prava UN-a. Tim više što ovo vijeće razmatra prekršaje ljudskih prava u nekim demokratskim zemljama koje se ne mogu ni usporediti sa Bahreinom. Vijeće za ljudska prava UN-a je prošle sedmice, nakon trodnevnog vijećanja u okviru kojeg se na tapetu našla i nemirna zemlja Bahrein, odlučilo da pošalje poseban tim koji bi na terenu ispitao stanje sa kršenjem ljudskih prava u ovoj zemlji. Obzirom da kraljevski režim u Bahreinu ne dozvoljava stranim medijima pravljenje izvještaja o unutrašnjim prilikama i sukobima, slanje posebnog monitoring tima za ljudska prava može u izvjesnoj mjeri razajsniti postojeću situaciju. Možemo reći da su nakon prolaska više od 20 mjeseci od ustanka pokrenutog 14. februara 2011. godine, organizacije za odbranu ljudskih prava na zapadu, zbog snažnog uticaja svojih zemalja, imale dvoaršinski stav oko ovog i ostalih arapskih ustanaka. One su uglavnom šutile spram zločina režima Al Halife. Tokom pomenutog razdoblja različite organizacije su zabilježile preko 30.000 slučajeva kršenja ljudskih prava od strane ovog režima. Od toga je 160 bilo mučko maltretiranje do šehadeta.Pojedine organizacije, koje spadaju u najžešću oporbu bahreinskoj vlasti, isposlovale su nakon konferencije u Ženevi na kojoj se raspravljalo o Bahreinu, da režim ove zemlje prihvati dolazak UN-ove posebne grupe koja će ispitati narodne optužbe. Bahreninski aktivista revolucionarne koalicije '14. februar', Abdul Reuf al Šajeb, kaže: 'Bahreinski pokreti i aktivisti za ljudska prava su preko organizovanja sastanaka Komisije za ljudska prava uspjeli da prisile Bahrein da prihvati dolazak posebnog međunarodnog izvjestitelja za praćenje kršenja ljudskih prava. Izbor ovog međunardonog emisara znači da se ne može vjerovati u sve ono što govori režim Al Halife. Sada se aktivnosti ovog specijalnog predstavnika odnose na to da studiozno pristupi problemu i da ispita sve navode oko ilegalnih ataka na bahreinski narod.' Glasnogovornik pokreta 14. februar o tvrdnjama režima Al Halife, po kojima u Bahreinu nema nikakvih prekršaja, dodaje: 'Da režim ne krije svoje aktivnosti, svjetskim medijima bi bilo dozvoljeno da direktnim uvidom dobijaju informacije i da ih plasiraju u svijet.'Na zasjedanju Vijeća za ljudska prava u Ženevi sačinjeno je 176 preporuka za monitoring ljudskih prava u Bahreinu. Na to su režimski izaslanici obećali da će sarađivati u 154 slučaja. Neki od zahtjeva Vijeća od bahreinskog režima odnose se na sprječavnje kršenja ljudskih prava, odnosno na zaustavljanje brutalnih pretresa kuća, silovanja civila i ilegalnih zatvaranja. Specijalna predstavnica Međunarodnog udruženja žena na ovom skupu govorila je o značaju poštivanja prava žena i o mogućnosti da izraze svoje stavove i mišljenja. Ona je zatražila od bahreinskog režima da pomogne liječnike i zdravstvene ustanove koje imaju loše uvjete i manjak lijekova. Režim Al Halife je tokom proteklih zasjedanja organizacija za ljudska prava izuzetno kritikovan zbog svojih neljudskih postupaka. Različite aktivističke organizacije su postavljale fotografske izložbe o zločinima vlasti u Bahreinu. Takođe su prenosile izvještaje o hiljadama slučajeva kršenja ljudskih prava. Merjem al Hadže, predstavnica Centra za ljudska prava u Kairu, u sklopu ženevskog zasjedanja je izjavila da bahreinski režim i dalje nelegalno djeluje protiv svog naroda i ne izvršava data obećanja. Međunarodna federacija za ljudska prava takođe je uputila zamjerke na račun svakodnevnih zločima koje vlasti u Bahreinu čine nad građanstvom. U do sada izuzetno opsežnoj studiji, ova organizacija je sačinila precizan izvještaj o svim kršenjima ljudskim prava u proteklom razdoblju. Đian Ba Jo, komesar ove federacije, kaže: 'Od februara 2011. i početka krize, Bahrein nije bio pod intenzivnom pažnjom Vijeća za ljudska prava UN-a. Od sada će se Vijeće potruditi da dobro pripazi na ovu zemlju. Vijeće je raspravljalo o Siriji, Tunisu i Libiji, a o Bahreinu se dosad jednostavno šutilo!' Navi Pilaj, visoki komesar za ljudska prava UN-a je takođe na skupu u Ženevi zaprijetila režimu Bahreina, obzirom da konstantno pooštrava represije protiv političkih protivnika i opozicije, zbog čega stvara kritično stanje u zemlji.Amerika i evropske zemlje su se nakon islamskog buđenja u zemljama na sjeveru Afrike, nastojale prikloniti ustaničkom valu i prikazati se stranama koje žele srušiti diktatore, koji su do tada bili ovisni o njima. Međutim, u slučaju bahreinske revolucije, one su skinule maske dobročinitelja i dale podršku suzbijanju pobune podignute protiv diktatorske zle vlasti. Za 20 mjeseci, koliko je prošlo od ustanka bahreinskog naroda, u zapadnim medijima je stavljena stroga zabrana na priču o promjenama u Bahreinu. Režim Al Halife je takođe, uz oslonac na političku i medijsku podršku zapadnih zagovornika demokratije, gušio narodne pokrete, čak i uz javnu podršku Saudijske Arabije i Emirata. Ove dvije zemlje su slanjem stotina vojnika u Bahrein pripomogle krvavim represijama. Ustanci bahreinskog naroda su toliko cenzurisani u zapadnim medijima da su zapadne zemlje ispred bahreinskog kralja Hameda ibn Ise al Halife, sterale crvene tepihe tokom njegovih posjeta svojim prijestolnicama. Zemlje na zapadu ne samo da šute u vezi sa ubistvima i represijama nego i daju izdašnu finansijsku podršku bahreinskom režimu. Britanski časopis Gardijan je u nedavnom opširnom izvještaju govorio o prodaji britanskog naoružanja Bahreinu, bilježeći: 'Britanija je, u mjesecima nakon gušenja bahreinskog narodnog pokreta, ovoj zemlji prodala višemilionski paket naoružanja. Riječ je uglavnom o lahkom oružju, podesnom za suzbijanje pobuna.'Iskvareni i ovisni režim Al Halife vlada bahreinskim narodnom preko 40 godina, uz pomoć Engleske i Amerike. Ne postoji nikakvo zakonsko opravdanje po kojem bi se održavala ova vlast, izuzev podrške zapadnih zemalja. Al Halife su do 19. vijeka živjele u Saudijskoj Arabiji a zatim su ih engleske vlasti prebacile u Bahrein i s vremenom je ovu tuđinsku porodicu londonska uprava ustoličila u zemlji. Tokom prošlog desetljeća u Bahreinu je preko 14.000 opozicionih vođa i aktivista za ljudska prava uhašeno i mučeno, od strane režimskih špijuna i tajnih službi. Oni su u zatvorima bili podvrgavani srednjovijekovnim torturama. Obzirom da u Bahreinu živi oko jedan milion ljudi, pomenuta brojka je izuzetno velika. Toliki broj uhapšenih, pored 30.000 prijava za kršenje ljudskih prava u proteklih 20 mjeseci, dovoljno govori o tome u kakvim uvjetima živi potlačeni narod i s kakvim se režimom nosi.Kritike na račun kršenja ljudskih prava u Bahreinu, unatoč postojanju informativne cenzure na zapadu, toliko su postale izražene da ih nije moglo zanemariti ni Vijeće za ljudska prava UN-a. Tim više što ovo vijeće razmatra prekršaje ljudskih prava u nekim demokratskim zemljama koje se ne mogu ni usporediti sa Bahreinom. Iako bi izbor posebnog izaslanika za monitoring kršenja ljudskih prava u Bahreinu mogao biti korak naprijed u razotkrivanju zločina Al Halife, ipak se ne može očekivati da se pukim izborom jedne uticajne nadzorne osobe može promijeniti politika i sigurnost u Bahreinu. Istina je da bahreinska vlast ima sve elemente diktatorske i dok ima široku podršku Amerike, Britanije i drugih - navodno demokratskih zemalja, ne može se očekivati da vlastodršci Al Halife prestanu sa zločinima i stvore prostor za demokratsku tranziciju. Stvaranje demokratske vlasti u Bahreinu takođe je i prijetnja nezakonitim zaradama i postupcima američkih i zapadnih vlada u toj zemlji i regionu. Iz tog razloga, Amerika i Britanija gli su protivnici formiranja nove demokratske vlade u Bahreinu.
4 oktobar 2012 - 20:30
News ID: 353768
Da režim ne krije svoje aktivnosti, svjetskim medijima bi bilo dozvoljeno da direktnim uvidom dobijaju informacije i da ih plasiraju u svijet.